FLEKSIBILNA ORGANIZACIJA I SUVREMENA EKONOMIJA
Postmoderna organizacija koju karakterizira funkcionalna diferencijacija odnosno detaljna podjela rada s mnoštvom specijaliziranih
radnih mjesta te je obilježava razgranata hijerarhija nije dovoljna za realizaciju održive konkurentske prednosti u današnjoj
ekonomiji. Samoorganizirajući kapaciteti poslovne organizacije koji afirmiraju prije svega horizontalnu komunikaciju odnosno
multifunkcionalnu suradnju i umrežavanje temeljne su pretpostavke prilagodbe dinamičnom organizacijskom okruženju.
Drugim riječima, pametnu organizaciju karakterizira visoki stupanj fleksibilnosti te proces kontinuiranog učenja i generiranja
novih znanja. To pretpostavlja permanentnu analizu tržišta te ostalih čimbenika koji utječu na poslovanje poput primjerice politike uz
sustavno regrutiranje talentiranih pojedinaca sa znatnim inovacijskim potencijalima.
Dugi niz godina zanemarivala se fleksibilnost prilikom strateškog planiranja te svakodnevnog djelovanja. Tek u trenutku
kada je tržišno okruženje postalo izuzetno složeno s brojnim izazovima i prijetnjama, fleksibilnost se počinje tretirati kao važna
strukturalna karakteristika. Premda se još od 60-ih godina 20. Stoljeća provode empirijska istraživanja te artikuliraju
teorijski modeli koji argumentirano ukazuju na značaj otvorene i fleksibilne organizacije tek od 90-ih godina 20. Stoljeća fleksibilnost
postaje sastavnica široko prihvaćene menadžerske prakse.
Danas je fleksibilnost neprijeporno važna sastavnica organizacijskog razvoja koji se temelji prvenstveno na organizacijskom
učenju, inoviranju, predviđanju i holističkom mišljenju. Fleksibilnost podrazumijeva otvorenu i organsku strukturu s umreženim
komunikacijskim kanalima koji omogućuju brzo reagiranje na vanjske ali i unutarnje izazove. Unutar fleksibilne organizacije moć
se disperzira što omogućava znatnu autonomiju zaposlenika i na najnižim organizacijskim razinama.
Fleksibilna organizacija potvrdila se kao izuzetno poticajna za generiranje malih ali i radikalnih inovacija. Stalna prilagodba organizacijskom okruženju iziskuje permanentne strukturalne promjene što je gotovo u potpunosti eliminiralo brojne formalizirane procedure i rutinu. Nastaje naizgled kaotično stanje koje je snažan pokretač inovativnih procesa te prikladno okruženje za poduzetničku praksu unutar fleksibilnih organizacija.
U fleksibilnoj organizaciji smanjuje se važnost eksperata različitih profila. Nasuprot tome afirmira se multidisciplinarno znanje i
timski rad koje podržavaju baze podataka te informatičke tehnologije kao svojevrsne tehnološke platforme njihova funkcioniranja.
Fleksibilna struktura olakšava razmjenu znanja i iskustava te prilagodbu svjetskim standardima
Izvrsnosti, koji pored ostalog, podrazumijevaju inovativnost što su neki od ključnih procesa u stvaranju nove dodane
vrijednosti.
Horizontalna komunikacija u fleksibilnoj organizaciji znatno je važnija od vertikalne koja je karakterizirala birokratsku
organizaciju odnosno mehaničku strukturu. Menadžeri u fleksibilnoj organizaciji moraju biti ne samo kompetentni već spremni na
stalne promjene i kontinuirano učenje. Jedna od najvažnijih njihovih zadaća je planska i sustavna podrška razmjeni znanja na
horizontalnoj razini koja je okosnica uspješnog razvoja novih proizvoda i usluga. Pri tome valja ukazati i na značaj vertikalne
dimenzije protoka informacija i znanja koja seže od dobavljače do krajnjeg korisnika. Suvremena tehnološka postrojenja
olakšavaju provedbu fleksibilnosti unutar poslovne organizacije ali ona sama po sebi nisu to u stanju ostvariti. Pored hardvera
nužno je artikulirati primjereni soft kontekst pri čemu prije svega mislimo na odgovarajuću organizacijsku kulturu.
Artikulacija primjerenog sustava vrijednosti koji afirmira preuzimanje rizika, rotaciju posla, razmjenu znanja i iskustava te timski
rad nužna je pretpostavka realizacije organizacijske fleksibilnosti.
Neophodno je dizajnirati sustav vrijednosti koji će djelatnike motivirati za provedbu operativne, strukturalne i strateške
fleksibilnosti a ujedno treba oblikovati matrični obrazac fokusiran prvenstveno na iskorištavanje svih inovativnih kapaciteta. Na
taj način razvoj i plasiranje novih proizvoda i usluga odvija se u maksimalno kratkom vremenu a taj proces obuhvaća dobavljače,
distributere te na koncu i same kupce odnosno potrošače. Intenzivni komunikacijski procesi unutar te izvan
poslovne organizacije u znatnoj mjeri smanjuju rizik tržišne prihvaćenosti novih proizvoda i usluga.
Kombinacija računalno upravljanih strojeva (cnc) s robotikom rezultira uspostavom fleksibilnog proizvodnog sustava pri čemu
menadžeri moraju izgraditi primjereni balans rutinskih i kontroliranih procesa s otvorenošću i fleksibilnošću. Neprijeporno je
kako u fleksibilnoj organizaciji dominira otvorenost i improvizacija ali je još uvijek prisutan određeni stupanj stabilnosti i
planiranja pa možemo reći kako je riječ o svojevrsnoj hibridnoj organizaciji.
Organski razvoj bolje reći postupni nastanak fleksibilne organizacije postupno dizajnira specifične organizacijske odnose unutar
kojih su elementi tradicionalne organizacije svedeni na minimum. Znatno je zahtjevnija situacija kada se već postojeće tvrtke žele
restrukturirati kako bi postale fleksibilnije. Jedno je od rješenja osnivanje autonomnih organizacijskih jedinica unutar kojih će
vladati princip fleksibilnosti a koje posluju u okviru već postojećeg poduzeća. Strukturalni reinženjering ili strukturalno
„osvježenje“ postojećih poduzeća od velike je važnosti za tržišne lidere jer se često s vremenom previše birokratiziraju.
Birokratska kultura sputava inovativnost ali i produktivnost pa se afirmacija fleksibilnosti koristi kao jedno od rješenja prevladavanje
takvih organizacijskih odnosa. Takav oblik strukturalnog redizajniranja provele su tvrtke poput primjerice hewlett-packarda i johnson
& johnsona koje desetljećima usavršavaju svoje inovacijske kapacitete.
Poslovodstvo microsofta provodi organizacijsko redizajniranje svakih osam mjeseci kako bi spriječili pojavu bolje reći
jačanje birokratske kulture. Softverska industrija izrazito je dinamična pa fleksibilna tvrtka danas lako može postati rigidna sutra.
Brojne tvrtke poput primjerice at&t-a ili itt-a nove profitabilne poslove pokreću u autonomnim tvrtkama kćerima.
Ekonomski futurolozi predviđaju kako će u budućnosti u segmentu visokih tehnologija prevladavati male fleksibilne tvrtke koje će
imati automatiziranu i računalno vođenu proizvodnju. Njihova će struktura biti difuzna a međuljudski odnosi prvenstveno
neformalni. Sustavno će se poticati poduzetništvo preciznije rečeno inovativnost te će se stimulirati preuzimanje rizika pri
čemu se eventualni neuspjesi neće kažnjavati. Tvrtke će se umrežavati i ujedno sklapati partnerstva koja će također biti
fleksibilna.
Velike tvrtke također će težiti uspostavi fleksibilnosti pa u tom pogledu valja očekivati različita inovativna organizacijska rješenja.
Nastojat će se osigurati brzina djelovanja kao i stjecanje potrebnih znanja kako bi se osigurala održiva konkurentnost.
Radikalne inovacije koje potiče ubrzano generiranje novih znanja kao i uvođenje novih poslovnih modela neki su od
elemenata koji utječu na strelovitu promjenu tržišnih odnosa i potrošačkih navika odnosno kontinuirano modeliranje novih društvenih
odnosa bolje reći načina ponašanja. U takvim okolnostima fleksibilnost je temeljna sastavnica organizacijskog razvoja i
profitabilnog poslovanja a to postaje svakim danom sve očiglednije.
TIM EDUKATOR
Referenca: Pere Sikavica, Tomislav Hernaus: „Dizajniranje organizacije“ novi informator, zagreb 2011.